| 
        
        
          | 
            
            
            Filmovi 
            i festivali iz ugla profesionalnih kritičara
 |  |  | 
        
        
          | 
          
            |   | 
			  
			
            
			BORISLAV ANĐELIĆ. 
            Predsednik FIPRESCI Srbija. 
			Filmski 
			kritičar
			"Večernjih 
			novosti". 
			Publicista. Slobodni 
			novinar.
 
			
            Biografija,
			festivalski
			izveštaji,
			učešća 
			u žirijima,
			filmske 
			kritike..
    |  
          |   |   |   |  
          | 
          
           |   | 
			  
			
            
            IVAN KARL.
            Član Upravnog odbora FIPRESCI Srbija. 
			Filmski i TV  
			kritičar. 
			Producent i slobodni novinar. Dugogodišnji 
			urednik filmskog i serijskog programa RTS i selektor brojnih 
			filmskih festivala. Sekretar za kulturu 
			Grada Beograda od 2018. 
			godine.
 
			
            Biografija, 
			festivalski 
			izveštaji, učešća 
			u žirijima, filmske kritike..
      |  
          |   |   |   |  
          | 
          
           |   | 
			  
			
			MILAN NIKODIJEVIĆ.Član Upravnog odbora FIPRESCI Srbija. 
			Filmski kritičar. Slobodni novinar. Publicista. Scenarista. Reditelj. Producent. 
			Redovni profesor na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu.
 
			
            Biografija, 
			festivalski 
			izveštaji, učešća 
			u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |   |   |   |  
          | 
          
           |   | 
			  
			
			SAŠA JANKOVIĆ.Autor i pokretač zvaničnog veb sajta FIPRESCI Srbija. 
			Član Upravnog odbora FIPRESCI Srbija. Novinar. Izdavač. TV Producent. Filmski kritičar.
 
			
            Biografija, 
			festivalski 
			izveštaji, učešća 
			u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |   |   |   |  
          | 
		  
		   |  |   
		  
		  ALEKSANDAR SAŠA ERDELJANOVIĆ.Filmski kritičar. Upravnik Arhiva Jugoslovenske 
		  kinoteke.
 Selektor Festivala nitratnog filma.
 
		  
            Biografija, 
		  festivalski 
		  izveštaji, učešća 
		  u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |  |  |  |  
          | 
		  
		   |  |   
		  
		  DEJAN DABIĆ.Filmski kritičar. Novinar. Publicista. Niški kulturni centar. 
		  Filmski časopis Filaž. Umetnički direktor Beogradskog 
		  dokumentarnog i kratkometražnog festivala.
 
		  
            Biografija, 
		  festivalski 
		  izveštaji, učešća 
		  u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |  |  |  |  
          | 
		  
		   |  |   
		  
		  SAŠA RADOJEVIĆ.Filmski kritičar. Reditelj. Scenarista. 
		  Dramaturg. 
		  Producent.
 
		  
            Biografija, 
		  festivalski 
		  izveštaji, učešća 
		  u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |  |  |  |  
          | 
		  
		   |  |   
		  
		  DEJAN NIKOLAJ KRALJAČIĆ.Filmski kritičar. Slobodni novinar. Publicista. 
		  Reditelj. Scenarista. Redovni profesor na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu.
 
		  
            Biografija, 
		  festivalski 
		  izveštaji, učešća 
		  u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |  |  |  |  
          | 
		  
		   |  |   
		  
		  DANKO JEŠIĆ.Filmski kritičar. Publicista. 
		  Izdavačka kuća IPS.
 
		  
            Biografija, 
		  festivalski 
		  izveštaji, učešća 
		  u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |  |  |  |  
          | 
		  
		   |  |   
		  
		  GORAN JOVANOVIĆ.Filmski kritičar. Književnik. Publicista. 
		  Centar za kulturu u Požarevcu. Radio Boom 93.
 
		  
            Biografija, 
		  festivalski 
		  izveštaji, učešća 
		  u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |  |  |  |  
          | 
		  
		   |  |   
		  
		  SRĐAN SAVIĆ.Filmski kritičar. Književnik. Publicista. 
		  Niški kulturni centar. Filmski časopis Filaž.
 
		  
            Biografija, 
		  festivalski 
		  izveštaji, učešća 
		  u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |  |  |  |  
          | 
		  
		   |  |   
		  
		  SANDRA PEROVIĆ.Filmski kritičar. Novinarka Radio televizije Srbije.
 Autorka emisije o filmu "Velika iluzija".
 
		  
            Biografija, 
		  festivalski 
		  izveštaji, učešća 
		  u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |  |  |  |  
          | 
		  
		   |  |   
		  
		  VLADIMIR DŽUDOVIĆ.Filmski kritičar. Novinar Radio Beograda.
 
		  
            Biografija, 
		  festivalski 
		  izveštaji, učešća 
		  u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |  |  |  |  
          | 
		  
		   |  |   
		  
		  IGOR STANOJEVIĆ.Filmski kritičar. Slobodni novinar. 
		  Reditelj. Scenarista. Producent. Selektor Beldocs-a - Međunarodnog 
		  festivala dokumentarnog filma u Beogradu.
 
		  
            Biografija, 
		  festivalski 
		  izveštaji, učešća 
		  u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |  |  |  |  
          |  |  |  |  
          |  |  | 
		  NAPOMENA: 
		  LISTA SVIH AKTIVNIH ČLANOVA 
		  FIPRESCI SRBIJA 
		  NIJE KOMPLETNA.
 |  
          |  |  |  |  
          | . |  | . |  
          |  |  |  |  
          |  |  | 
		  IN MEMORIAM.ZASLUŽNI ČLANOVI FIPRESCI SRBIJA U PROŠLOSTI.
 DOBITNICI NAGRADA 
		  FIPRESCI ZA ŽIVOTNO DELO.
 |  
          |  |  |  |  
          |  |  |  |  
          | . |  | . |  
          |  |  |  |  
          | 
          
           
            
           |   | 
			
			IN MEMORIAM. 
			
            MILAN 
			VLAJČIĆ (1939-2022). 
            Filmski
			i književni
			kritičar. 
			Književnik.
			Publicita.
			Slobodni novinar.Novinar, 
		  publicista, književnik, književni i filmski 
            kritičar. Rođen je 
		  23. avgusta  1939. 
            u Beogradu 
		  
		  ( od oca Mihajla - 
		  industrijalca i majka Vere 
		  
		  - istoričarke umetnosti). Diplomirao na Katedri za opštu književnost sa teorijom 
            književnosti beogradskog Filološkog fakulteta. Književne kritike i 
            oglede objavljuje od 1960. u časopisu „Delo“ i drugim publikacijama. 
            Uređivao je kulturne rubrike „Studenta“ i „Mladosti“, književni list 
            „Vidici“, „Gledišta“ i „Književni glasnik“.
 Od 1970. kao novinar i urednik dnevnog lista 
            „Politike“ pisao je i pozorišnu, televizijsku i radio-kritiku, a od 1985-2004. bio je stalni filmski kritičar tog lista. Od 2004. 
		  do 2019. bio je  stalni
		  filmski kritičar i kulturni komentator dnevnog lista „Blic“. 
		  Od 2019. godine sve do smrti redovno je objavljivao filmske i književne kritike za 
		  internet portal Nova.rs.
 Na beogradskom privatnom univerzitetu „Singidunum“, na Fakultetu za 
            medije i komunikaciju predavao je predmet: Istorija 
            i teorija filma. 
		    Bio je 
			jedan
			od osnivača i prvi predsednik Suda novinarske časti u 
		  Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS, 1994-98), član Srpskog 
		  književnog društva (SKD) i srpskog PEN-Centra, Međunarodne asocijacije 
		  filmskih kritičara FIPRESCI (Minhen), akademija AFUN i PANU.  Bio je 
		  član međunarodnih žirija na filmskim festivalima u Kanu, Berlinu, 
		  Veneciji, Montrealu, Beču, Minhenu, Krakovu i Monpeljeu. Tokom 70 - ih 
		  i 80 - ih, u dva mandata bio je član NIN-ovog žirija, a bio je 
		  predsednik  istog žirija za 2006. 2007. 2008. i 2009. godinu.
 Bio je član međunarodnih 
            žirija na filmskim festivalima u Kanu, Berlinu, Veneciji, Montrealu, 
            Beču, Minhenu, Krakovu i Monpeljeu.
 Objavio 
            je veliki broj predgovora, pogovora, ogleda i knjige: „Poprišta“, 
            „Jednom i nikad više“, „Ćuti i plivaj dalje“ „Pristrasna lektira“, 
            „Dragan Nikolić“, „Noć u Kazablanci“,
		  „Fest, odbrojavanje”, "Legenda o zidu", "Potemkinovi 
		  potomci", "Pogled iz ogledala", "Gradska šetnja".
			
		   Dobitnik je mnogih nagrada za 
            književnu, televizijsku i filmsku kritiku.
 Preminuo je u Beogradu 9. februara 2022. godine, 
			u 83-oj godini.
 
			
            Biografija, 
			festivalski 
			izveštaji, učešća 
			u žirijima, filmske kritike..
    |  
          |   |   |   |  
          | 
            
  |   | 
			
			IN MEMORIAM. 
			
			ALEKSANDAR D. KOSTIĆ (1962-2017).Filmski kritičar, dramaturg, član FIPRESCI Srbija i 
			dugogodišnji urednik filmskog programa TV B92 Aleksandar D. 
			Kostić preminuo je 23. jula iznenada u Beogradu. Prvo 
			zaposlenje bilo mu je u Dramskoj redakciji Radio Beograda, gde je 
			lansirao serijal dramatizovanih klasičnih kriminalističkim priča iz 
			celog sveta pod imenom "Paukova mreža", uz učešće velikog broja 
			naših najpoznatijih glumaca.
			Diplomirao je na FDU, a karijeru filmskog kritičara započeo 
			je početkom osamdesetih u "Studentu", kao deo generacije koja je 
			unela svežinu i novi duh pisanja o filmu kod nas. Erudita i Veliki 
			poznavalac popularne kulture, naročito muzike, stripa i 
			kriminalističkih romana, u svoje tekstove je unosio saznanja iz svih 
			ovih oblasti. Svoj kritičarski rad nastavio je sve do pre neki dan u 
			najozbiljnijim domaćim novinama i magazinama, dajući 35 godina svoj 
			ogroman doprinos razumevanju najznačajnijih svetskih tokova, 
			trendova, estetike.
 Tekstove je objavljivao u Našoj borbi, Danasu, 
			NIN-u i Vremenu, pored ostalih, a u magazinu Ritam bio je filmski 
			urednik od 1992. do 1995. Objavio je knjigu eseja "Polje snova" 
			(1997).Koautor je kultnog kviza "Velika R'N'R prevara" na Radiju 
			B92. Urednik programa na TV B92, bio je od 
			2000 do 2015, ugrađujući svoj rad u njene temelje kroz uvođenje 
			značajnog broja novina i osavremenjavanje kreativne i poslovne 
			strategije kuće, posebno u filmskom programu, okrenuvši je 
			najmodernijim sadržajima, čime je kuća izgradila ugled kod savremene 
			gradske publike.
 Nagrada FIPRESCI za životno delo 2017.
		  godine.
 
			  |  
          |  |  |  |  
          | 
           
		   |  | 
			
			DINKO TUCAKOVIĆ (1960-2013).Dugogodišnji umetnički
			direktor
			Jugoslovenske
			kinoteke, reditelj, 
			istoričar 
			filma, 
			filmski teoretičar i kritičar, 
			publicista 
			i istaknuti 
			član FIPRESCI 
			Srbija, 
			Dinko Tucaković
			preminuo 
			je iznenada
			19. 
			februara u Beogradu, u 53. godini.  
			Tucaković 
			je rođen 1960. godine u Zenici. Završio je srednju školu u Sarajevu 
			(1978), a diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 
			1984. godine, na grupi za film i TV režiju. 
			Debitovao je filmom "Šest dana 
			juna" (1985) a 2000. je završio poslednji film 
			Živojina Pavlovića "Država mrtvih". Kao filmski teoretičar i 
			kritičar pisao je za najvažnije jugoslovenske časopise, ali i za čuvene inostrane filmske magazine kao što su “Positiff” i 
			“Sight and Sound”.
 Danas, nagrada FIPRESCI za najbolji film na FEST-u nosi njegovo 
			ime. Iznenadna i prerana smrt reditelja Dinka Tucakovića je veliki 
			gubitak za srpsku kinematografiju, istakle su njegove kolege u 
			brojnim izjavama..
  Nagrada FIPRESCI za životno delo 2013.
		  godine.
 
			
            Biografija 
			Dinka 
			Tucakovića, 
			festivalski izveštaji, učešća 
			u žirijima, 
			eseji,
			filmske kritike..   |  
          |  |  |  |  
          |   
		    
		   |  | 
            
			
			NEBOJŠA POPOVIĆ (1958-2015). 
		  Filmski kritičar, 
			novinar i urednik u redakciji za 
			kulturu Radio televizije Srbije (RTS) Nebojša Popović, 
			preminuo je 3. oktobra 2015. godine u Beogradu 
			posle duge i teške bolesti. Popović je bio autor kultne
			emisije o filmu "Drugi vek", jedan od urednika nedeljnog, 
			kulturnog magazina "Metropolis" 
			i istaknuti član FIPRESCI Srbija. Popović
			je rođen 1958. godine u Kraljevu. Filološki fakultet završio 
			je u Beogradu. Karijeru u Televiziji 
			Beograd je započeo 1982. u Beogradskoj 
			hronici. Bio je urednik vesti, emisije 24 časa, voditelj i urednik 
			Trećeg dnevnika. Izveštavao je sa najznačajnijih filmskih festivala 
			iz celog sveta. O filmu je pisao punih 30 godina. Za najbolju 
			filmsku kritiku nagrađen je 1993. godine nagradom Instituta za film. 
			Od 2002-2004. bio je urednik Filmskog programa RTS. Autor je niza televizijskih 
			monografija o velikim filmskim autorima poput Vendersa, Louča, 
			Rasela, braće Tavijani, Karanovića, Markovića, Šijana, Paskaljevića. 
			Popovićeva serija "Drugi vek", koja se emitovala 
			od 1997. godine, predstavlja pravu antologiju najznačajnijih, 
			srpskih i svetskih filmskih stvaralaca. Kao član 
			međunarodne sekcije filmskih kritičara FIPRESCI Srbija, učestvovao 
			je u radu žirija na mnogim stranim i domaćim festivalima. Bio je selektor oko 20 filmskih festivala posvećenih značajnim evropskim 
			kinematografijama. Kao gost urednik Filmskog programa Kulturnog 
			centra Beograda, predstavljao je najznačajnija savremena ostvarenja 
			evropskog filma.
 Nagrada FIPRESCI za životno delo 2015.
		  godine.
 |  
          |  |  |  |  
          | 
		   |  | 
			
			MILAN MITIĆ (1932-2014). Dugogodišnji novinar, filmski kritičar i nekadašnji urednik "Večernjih 
		  novosti" Milan Mitić preminuo je 12. decembra 20014. u Beogradu u 83. 
		  godini. Mitić je pisao monodrame koje su izvodili naši najpoznatiji 
		  glumci - "Za opelo u red, molim" (Olivera Marković), "Ekspresni za 
		  Minhen" (Marko Nikolić), "Uspomene lake žene" (Ružica Sokić) i "Sestre" 
		  (Jelisaveta Sablić). Ove predstave igrane su na stotine puta, najviše 
		  u Narodnom pozorištu u Beogradu, a neke su prikazane i na televiziji. 
		  Mitić je rođen u Beogradu 1932. godine. Studirao je književnost u 
		  Sarajevu i novinarstvom započeo da se bavi u "Oslobođenju", zatim na 
		  Televiziji Sarajevo, a u Beograd se vratio 1972. godine. Čitaoci ga 
		  pamte kao nepristrasnog filmskog kritičara i izveštača sa najvećih 
		  svetskih filmskih festivala, ali i pisca britke televizijske kritike. 
		  Kolege će ga se sećati kao prijatnog, veselog i duhovitog čoveka, 
		  najboljeg kazivača viceva.
 Nagrada FIPRESCI za životno delo 2014.
		  godine.
 |  
          |  |  |  |  
          | 
		   
		   |  | 
			
			SEVERIN FRANIĆ (1952-2014). Filmski kritičar i teoretičar i i urednik čuvenog filmskog časopisa 
		  YU Film Danas iznenada je preminuo 8. aprila 2014. u Beogradu u 63. 
		  godini.
			
			
			 
			Rođen
		  je u Murskoj Soboti 28. januara 1952. 
		  godine. 
		  Filmskom kritikom
		  počeo da se
		  bavi u toku
		  školovanja 
		  objavljujući zapažene 
		  tekstove u Sineastu,
		  Odjeku, 
		  Životu, Izrazu, 
		  Filmskoj kulturi,
		  Filmografu, 
		  Književnosti, Savremeniku 
		  i dr.
		  U Sarajevu je
		  pripadao 
		  grupi kritičara 
		  okupljenih oko
		  časopisa 
		  Sineast, a u Beogradu 
		  glavni i 
		  odgovorni urednik
		  časopisa YU Film Danas. 
		  Bavio se izdavačkom
		  delatnošću 
		  iz oblasti 
		  filma. 
		  U vremenskom 
		  razdoblju od 1993. 
		  do kraja 1997. 
		  godine bio je i
		  urednik 
		  filmskog programa 
		  Srpske Radio 
		  Televizije u Republici 
		  Srpskoj. Autor je
		  više od 100
		  emisija u 
		  okviru ciklusa "Jugoslovenska
		  filmska 
		  komedija", Vreme 
		  igre, koja je
		  punih dve
		  i po 
		  godine emitovana
		  na Kanalu 
		  Plus TV Novi Sad. Knjige: 
		  Njih sam 
		  čitao (hrestomatija, 
		  JU FILM DANAS, 1989); Dušo-gupka (poezija,
		  Prometej, Novi Sad, 1993); 
		  Magijski vrtlog
		  svetlosti i
		  senke (antologija,
		  Prometej, 1996), 
		  Razgovori (poezija,
		  Prosveta, 1997), Naoko 
		  uzgred (razgovori
		  i feljtoni,
		  Raška škola, 
		  2000), Svođenje računa (Ne&Bo 
		  / JU FILM DANAS, 2002), Konačna 
		  verzija (poezija,
		  Ne&Bo, 2002) 
		  i Overavanje (JU 
		  FIJ1M DANAS, 2002). Priredio: Na 
		  mrtvoj straži (izbor
		  iz poezije
		  Alekse 
		  Šantića (IP "Ivanišević", 2003).
		  Bio je 
		  poznat po 
		  svojim analitičkim 
		  esejima i 
		  studijama o 
		  savremenom filmu. 
		  Njegova ćerka Ana
		  Franić je 
		  poznata beogradska 
		  glumica.
 Nagrada FIPRESCI za životno delo 2014.
		  godine.
 |  
          |  |  |  |  
          | 
		   |  | 
			
			DUŠAN VUKIĆ (1942-2010).
		  
			
			
			
			
			
		  
			Dugogodišnji član FIPRESCI Srbija i 
		  novinar "Železničkih novina" je iznenada preminuo 10. avgusta 2010. u 
		  Vrnjačkoj Banji. Vukić je rođen 8. jula 1942. godine u Beogradu a 
		  tokom celog radnog veka bio aktivni filmski i sportski radnik. Posao 
		  koji je izuzetno voleo je nastavio da radi i nakon penzionisanja sve 
		  do smrti u 68. godini tokom festivala u Vrnjačkoj Banji gde je bio 
		  redovni gost simpozijuma svake godine. Vukić je godinama bio član 
		  naših žirija na svim domaćim festivalima u Srbiji i Crnoj Gori i vrlo 
		  aktivno promovisao nađe aktivnosti i godišnje manifestacije naše 
		  sekcije.
 Nagrada FIPRESCI za životno delo 2010. godine.
 |  
          |  |  |  |  
          |   |  | 
		  
			
		  VUK PAVLOVIĆ 
		  (1970-2009).Dramaturg, scenarista, glumac, novinar i 
		  filmski kritičar, preminuo je 5. septembra u Beogradu nakon kratke i 
		  teške bolesti u 39. godini. Vuk je bio sin prevodioca Snežane Lukić i proslavljenog filmskog 
		  reditelja Živojina Pavlovića, pisca i pedagoga,  Pavlović je 
		  upisao Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu 1991. godine, a u 
		  saradnji s rediteljem Dejanom Zečevićem, debitovao je kao scenarista 
		  filmom “Nekrofilm”, koji je 1992. nagrađen na Festivalu dokumentarnog 
		  i kratkometražnog filma u Beogradu, a potom je prikazan na još 
		  nekoliko značajnih međunarodnih festivala.
		  Poslednji scenario koji je napisao bio je 
		  za TV seriju “Hotel sa sedam zvezdica”, u režiji Danila Vukotića.
 Bio je selektor programa “Mladi 
		  lavovi” Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji, a sarađivao je 
		  i s Međunarodnim festivalom studentskog filma.
		  Bio je i pomoćnik reditelja u više 
		  filmskih projekata, uključujući film “Država mrtvih” Živojina 
		  Pavlovića. 
		  Kao glumac je posebno zapamćen po ulozi u 
		  predstavi “Kaskader” Beogradskog dramskog pozorišta, kao i po ulogama 
		  u “Nekrofilmu”, filmskom omnibusu “Paket aranžman” (“Mačo trip”, u 
		  režiji Ivana Stefanovića), te filmu “Velika frka” Milana Jelića i 
		  minijaturi u filmskom hitu “Mi nismo anđeli” Srđana Dragojevića.
		  Pisao je i filmsku kritiku, najduže u 
		  nedeljniku “NIN”, a bio je i član Saveta FEST-a, Upravnog odbora 
		  Filmskog centra Srbije i 
		  jedan on najaktivnijih članova FIPRESCI Srbija.
 Nagrada FIPRESCI za životno delo 2009. godine.
 |  
          |  |  |  |  
          | 
		   
		   |  | 
			
			MILUTIN ČOLIĆ (1919-2009). Osnivač međunarodnog filmskog festivala FEST, 
		  i dugogodišnji filmski kritičar lista "Politika", preminuo je u 
		  Beogradu 23. februara, u 90 godini.
			 
			Rođen je 1919. godine u 
		  Potočanju kod Užica gde je završio gimnaziju. Prava i jugoslovensku 
		  književnost studirao je u Beogradu, a u vreme Drugog svetskog rata 
		  osnovao je kulturno-umetničku grupu "Užičkog partizanskog odreda".
		  Okupacione 
		  nemačke snage 
		  internirale su
		  ga u 
		  koncentracioni logor u 
		  Norveškoj gde je
		  ostao do 1945. 
		  godine.
		  U 
		  posleratnoj Jugoslaviji 
		  postavljen je za
		  upravnika 
		  novoosnovanog Narodnog 
		  pozorišta u Užicu,
		  ali već 
		  1949. godine 
		  prelazi u Beograd, 
		  radi u listovima "Glas"
		  i "20. 
		  oktobar", a od 1952. 
		  postaje član 
		  redakcije "Politike",
		  kojoj je 
		  ostao veran do 
		  kraja karijere.
		  Počeo je da
		  piše još u
		  gimnazijskim 
		  danima, u početku
		  pozorišnu i
		  književnu, a 
		  zatim intenzivno
		  i u dugom
		  kontinuitetu 
		  filmsku kritiku.
		  Njegovi 
		  tekstovi su 
		  nekoliko decenija 
		  negovali ukus
		  najšireg 
		  kruga publike.
		  Objavio je 
		  više knjiga 
		  iz oblasti 
		  filma i 
		  dobio niz 
		  društvenih i 
		  stručnih priznanja.
		  Bio je jedan
		  od prvih
		  saradnika 
		  filmskog festivala u 
		  Puli i 
		  festivala 
		  dokumentarnog i 
		  kratkometražnog 
		  filma u Beogradu, 
		  jedan od 
		  osnivača glumačkog
		  festivala u 
		  Nišu i 
		  drugih manifestacija.
		  Godine 1971. 
		  osnovao je Fest i
		  doneo dah
		  velikog 
		  sveta u Beograd.
 Retko kada se, kao u slučaju Milutina Čolića, život I filmski snovi 
		  prepliću na takav način, da je teško razlučiti šta je stvarno a šta 
		  deo iluzija koje tvori film..
    Nagrada FIPRESCI za životno delo 2005. godine.
 |  
          |  |  |  |  
          | 
		   |  | 
			
			BOGDAN TIRNANIIĆ (1941-2009). Jedan od najznačajnijih i najuticajnijih filmskih kritičara Srbije i 
		  Evrope, Bogdan Tirnanić Tirke (Beograd 14.09.1941.), preminuo je u 
		  Beogradu 16.01.2009. Akter svih najznačjanijih dešavanja u srpskoj i 
		  ex-yu kinematografiji. Publicista, esejista, kolumnista, ... 
		  Jedinstven po stilu, iznedrio celu generaciju poštovalaca u aktuelnoj 
		  srpskoj kritici. Novinar NIN-a, POLITIKE, BORBE, Dnevnog Telegrafa... 
		  Dobitnik svih važnijih nagrada u novinarstvu. Autor više knjiga. 
		  Protagonista kultnog filma RANI RADOVI i nezaboravnih epizoda u 
		  ostvarenjima CRNI BOMBARDER i DEČKO KOJI OBEĆAVA. Boem. Zvezdaš. 
		  Beograđanin. Jedan od osnivača FIPRESCI SRBIJA i Društva filmskih 
		  kritičara Beoograda (DFKB) i njegov predsednik. 2009. 
		  godine FIPRESCI Srbija mu je dodelila 
			
			
			 
			
			
		  
			
			
			
			
			
			
		  
		  nagradu FIPRESCI za životno delo 
			
		  
		  koja je bila planirana da bude uručena 29.01.2009. u Muzeju 
		  jugoslovenske kinoteke u 12.00. Članstvo je glasalo jednoglasno za 
		  ovaj predlog. Nagrada mu je nažalost dodeljena posthumno.
 Nagrada FIPRESCI za životno delo 2009. godine.
 |  
          |  |  |  |  
          | 
		   |  | 
			
			
			SLOBODAN NOVAKOVIĆ (1939-2007). U četvrtak 4. maja 2007. u Beogradu je preminuo Slobodan Novaković, 
		  istaknuti član srpske sekcije FIPRESCI, književnik, reditelj i 
		  dramaturg, pokretač mnogih filmskih inicijativa i nekadašnji 
		  funkcioner SD i FK Partizan. Slobodan Novaković je rođen 14.4.1939. u 
		  Beogradu. Iznenada je preminuo u 68.godini života. Komemoracija 
		  povodom smrti Slobodana Novakovića održana je u Muzeju jugoslovenske 
		  kinoteke. "Bio je čovek uraganske prirode, i kao da je živeo nekoliko 
		  života paralelno.." rekao je Milan Vlajčić opraštajući se od svog 
		  prijatelja i kolege. Pored 
		  pokretanja mnogih filmskih i sportskih inicijativa, Slobodan Novaković 
		  ostaće upamćen i kao pokretač "Hronika FEST-a" 
		  na TV Beograd i jedan od osnivača Festivala autorskog filma. 
		  Danas, nagrada FIPRESCI za najbolji film na Festivalu autorskog filma 
		  nosi njegovo ime.
 |  
          |  |  |  |  
          | 
		   |  | 
			
			NEBOJŠA ĐUKELIĆ (1947-1996). 
		  
			
			
			
			
			
			
		  Nebojša Đukelić je 
		  
		  bio ugledni i omiljeni televizijski autor, čovek koji je plenio 
		  izgledom, uglađenošću, elokvencijom, ogromnim znanjem, čovek uz koga 
		  smo učili i zavoleli filmsku umetnost. 
		  „Pokretne slike“, „Moderna vremena“, „Petkom u 
		  22“, „Festovizija“, „Hronike FEST-a“ obeležile su jedno vreme, 
		  osamdesetih i devedesetih godina, upravo zahvaljujući Nebojši.
		  Čekali smo kasne večernje sate, da vidimo 
		  njegove „Hronike FEST-a“, da čujemo sjajne analize i kritike upravo 
		  prikazanih filmova, da uživamo u razgovorima koje je vodio sa svojim 
		  gostima. 
		  Završio je dva fakulteta, elektrotehnički i 
		  filmsku i TV režiju, bio je i vrstan šahista. (Bio je i autor brojnih 
		  TV emisija o šahu) Na TV Beograd dugo godina je bio urednik filmskog 
		  programa, izveštavao je sa filmskih festivala u Kanu, Montrealu, (gde 
		  je bio i član žirija), Veneciji, Berlinu, 
		  Moskvi, uradio brojne intervjue sa velikanima filma i šaha.
		  Uspešno je stvorio i vodio kviz na temu 
		  filma „Prvih sto godina“. Kada je FEST posustao, Nebojša Đukelić je 
		  preuzeo selektorsku funkciju 1990. godine i povratio ugled i 
		  posećenost ovom festivalu.
		  Pokrenuo je veoma gledanu „Festoviziju“, 
		  TV program FEST-a, koji je po želji publike postao kasnije čuveni 
		  Treći kanal RTB. Po odlasku sa RTV Beograd, radio je kao kreativni 
		  direktor advertajzing agencije „Ogilvy & Mather Spectra Beograd“. 
		  Nebojša Đukelić, neočekivano je izvršio samoubistvo 22. oktobra 1996. 
		  godine u hotelu Metropol, iznenadivši sve nas koji smo ga voleli. 
		  Bio je istaknuti član Međunarodne federacije filmskih kritičara 
		  FIPRESCI. Svake godine jedna od nagrada na FEST-u koju dodeljuje 
		  specijalni žiri filmskih kritičara nosi njegovo ime u čast sećanja na 
		  ovog doajena filmske kritike.
 |  
          |  |  |  |  
          |  |  |  |  |  |