|
Filmovi
i festivali iz ugla
profesionalnih kritičara |
|
Specijalne nagrade FIPRESCI
Srbija 2009/10

Nagrada FIPRESCI Srbije
za najbolji film
2009. godine dodeljena je filmu
"Obični ljudi" Vladimira Perišića..

Nagrada FIPRESCI Srbije
za najboljeg reditelja 2009. dodeljena je Darku Lungulovu..

Nagrada FIPRESCI za životno delo dodeljena
je
posthumno Vuku Pavloviću..

Nagrada FIPRESCI Srbije
za najbolju glumicu
2009. dodeljena je
Mirjani Karanović..

Nagrada FIPRESCI Srbije
za najboljeg glumca 2009. dodeljena je
Milošu Samolovu..

Najbolji filmovi 37-og Beogradskog FEST-a prema
oceni žirija kritike FIPRESCI su italijanski filmovi Gomora" i
"Div"..
FIPRESCI u svetu
Naša
sekcija jedna je od 50 nacionalnih sekcija u svetu. Saznajte
više o Međunarodnoj federaciji filmskih kritičara

Kritičari FIPRESCI
Upoznajte se sa našim članovima čitajući njihove tekstove u
magazinima i dnevnim novinama

Prijavite se na
mailing listu
Ukoliko želite biti na
vreme informisani o svim aktivnostima FIPRESCI

Samo
za članove
Deo sajta rezervisan
samo za članove
FIPRESCI

|
|
|
 |
|
IZRAELSKI
FILM "LIBAN"
SAMUELA MAOZA NAJBOLJI
FILM
38. BEOGRADSKOG FESTA.
Žiri kritike FIPRESCI Srbija
38.
Međunarodnog filmskog festivala - FEST '10, koji je održan od 19. do
28. februara 2010. godine u Beogradu
u sastavu: Marjan Vujović (predsednik žirija, Kinoteka), Vladimir
Džudović (Radio Beograd) i Jasmina Prodanović (Radio Obrenovac),
nagradu FIPRESCI za NAJBOLJI FILM FEST-a dodelio je izraelskom filmu „LIBAN“
Samuela Maoza.
U obrazloženju žirija se ističe: "Vešto koristeći sveden
mizanscen unutrašnjosti tenka, u kombinaciji sa vanrednom psihološkom
studijom malog broja likova, autor Samuel Maoz je na autentičan i
nemilosrdan način prikazao svu klaustrofobičnost, haotičnost i
besmisao rata, osećaj na žalost dobro poznat svima koji su kroz
njega prošli a zastrašujuće alarmantan za sve koji rat nisu doživeli.
Takođe, žiri FIPRESCI Srbija odaje priznanje svim ostvarenjima iz
ovogodišnje programske celine Zimske pomorandže" .. |
|
|
|
|


 |
|
DODELJENE
GODIŠNJE NAGRADE "FIPRESCI SRBIJA" U KINOTECI.
Nagrade FIPRESCI za 2009. godinu svečano su uručene 28. Januara
2010. godine u dvorani Kinoteke dobitnicima u deset filmskih
kategorija. Glasovima kritičara, po dve nagrade FIPRESCI osvojili
su ravnopravno filmovi "Tamo i ovde" Darka
Lungulova, "Beogradski fantom" Jovana Todorovića, "Čekaj
me ja sigurno neću doći" Miroslava Momčilovića i "Sveti
Georgije ubiva aždahu" Srđana Dragojevića.
Za najbolji film u 2009. proglašen je film "OBIČNI
LJUDI" reditelja Vladimira Perišića dok je za
najboljeg reditelja izabran Darko Lungulov. Glumicom godine u
2009-oj proglašena je Mirjana Karanović dok je najbolju mušku
ulogu ostvario Miloš Samolov. Po prvi put ove godine
dodeljena je i nagrada za najbolji glumački ansambl, glumačkoj
ekipi filma "Život i smrt porno bande". Najbolji
strani film bio je "Bela traka" u distribuciji
MCF-a.
Nagrada za životno delo dodeljena je posthumno našem nedavno
preminulom kolegi, dramaturgu, novinaru i filmskom kritičaru Vuku
Pavloviću. Pozdravni govor održao je predsednik FIPRESCI
Srbija Borislav Anđelić a ceremoniji je prisustvovala većina
dobitnika godišnjih nagrada. Pogledajte eksluzivne fotografije i
detaljni izveštaj sa svečane dodele nagrada..   |
|
|
|
|
|

|
|
DODELJENA
FIPRESCI NAGRADA NA 15. FESTIVALU AUTORSKOG FILMA. Na 15.
FESTIVALU AUTORSKOG FILMA koji je održan od 25. novembra do 2.
decembra 2009. godine u Beogradu žiri kritike FIPRESCI Srbija u
sastavu: Vladimir Džudović (Radio Beograd), Radoslav
Dravić (RTS) i Dušan Vukić (Železničke novine),
nagradu kritike FIPRESCI Srbija za najbolji film festivala dodelio
je nemačkom filmu "SOUL KITCHEN" (Soul
Kitchen) reditelja FATIHA AKINA. U obrazloženju
žirija se ističe: "Čistim rukopisom sa prepoznatljivom
ljubavlju prema svojim junacima, autsajderima savremenog društva,
Fatih Akin nas na vedar i optimistički način uverava da verujemo u
spajanje i bolju budućnost." |
|
|
|
|
|

|
|
PROGLAŠENI NAJBOLJI FILMOVI BEOGRADSKOG "KRATKOG
METRA".
Žiri
kritike FIPRESCI
Srbija
na
56.
Beogradskom festivalu
dokumentarnog i kratkometražnog filma,
koji je
održan od
30.
marta do 03. aprila, u sastavu:
Dušan Vukić, Marjan Vujović
i
Vladimir Anđelković,
nagradu FIPRESCI za najbolji film u domaćem takmičarskom
programu dodelio je dokumentarnom filmu "TAČKA PREKIDA"
Igora Toholja, dok je nagradu za
najbolji film u stranom takmičarskom programu dodelio animiranom filmu "EXIT"
Johana Kuna.
Nagrade je na poslednjoj konferenciji za štampu u DKC-u rediteljima
Igoru Toholju i Johanu Kunu uručio predsednik žirija Dušan Vukić. Festivalskoj
publici popularnog beogradskog "Kratkog metra"
u 5 festivalskih dana, u Dvorani kulturnog centra i bioskopu Balkan, premijerno je prikazano
više od 70 dokumentarnih, kratkih, eksperimentalnih i animiranih
filmova u dva glavna takmičarska programa i više od 50 filmova u
specijalnom festivalskom programu.
Detaljnije..   |
|
|
|
|
 |
|
BORISLAV
ANĐELIĆ: FILMSKI FESTIVAL "DIJAGONALE 2009" U GRACU.
Nedavno završen Festival austrijskog filma, poznatiji pod nazivom
Dijagonale, koji se tradicionalno održava u Gracu, predstavlja
filmsku manifestaciju od koje se može dosta naučiti, kada je reč o
skromnom, ali efektnom predstavljanju nacionalne kinematografije.Pod
dirigentskom palicom nove direktorke ovog festivala, Barbare Pihler,
manifestacija nastavlja ranije uvrđenu programsku šemu, prezentacije
savremenog austrijskog filma, kako na planu dugometražnog igranog,
dokumentarnog i kratkog a takođe i animiranog i eksperimentalnog
filma. Istovremeno, ovaj program prate i retrospektive poznatih
autora iz austrijske filmske baštine, izbor filmova autora iz
regiona (među kojima je bio i film našeg Stefana Arsenijevića
“Ljubav i drugi zločini”), a sve je ispaćeno i povezano sa
konceptualnim filmovima nekih poznatih likovnih autora, poput
Bugarke na radu u Beču, Mare Matuskove ili Darujusa Kovalskog. Reč
je, dakle, o transparentnoj, zanimljivoj manifestaciji
predstavljanja nacionalne kinematografije, mestu okupljanja i
suočavanja poznatih i onih koji dolaze autora i producenata..   |
|
|
|
|
 |
|
DINKO
TUCAKOVIĆ: "BRATE POZAJMI MI KINTU...".
Po jednoj kineskoj legendi čaj je nastao tako, što je sluga praveći
u toku puta obrok plemiću, zagrevao vodu a onda je u zahuktale
mehuriće upao nežni list orijentalne biljke. Sve ostalo je istorija.
Reč recesija koja je pred kraj 2008. nežno pala u naše globalno
selo, već sada preti da uveliko utiče i našu ,lokalnu i sopstvenim
sukobima izolovanu zajednicu.
Iako je film od svojih početaka, balansirao tankom linijom između
umetnosti i industrije zabave, nikada nije propustio priliku da
reaguje na aktuelne fenomene. Naravno ili na žalost, ovo nije prva
velika ekonomska kriza, ali kada ona prodrma i obale
severnoameročkog kontinenta, onda je stvar zdravog razuma da vrh
cunamija, sporo ali dostižno, jezdi i prema nama. Iako imamo i
sopstveno iskustvo iz neposredne prošlosti kada se izvesna šarena
hartija nazivala novcem, jedna od majki svih kriza je, velika
američka kriza iz tridestih, koja se zajedno sa onom nemačkom,
istorijski pokazala kao uvod za najveći planetarni sukob, do sada,
II Svetski rat..   |
|
|
|
|
 |
|
DEJAN DABIĆ O FILMU "NA LEPOM PLAVOM
DUNAVU" DARKA BAJIĆA.
Jedan od domaćih filmova koji je dočekan sa najvećim očekivanjima u
protekloj 2008. godini nesumnjivo je bio NA LEPOM PLAVOM DUNAVU,
reditelja Darka Bajića. Ponajpre zbog činjenice da je scenario
Nebojše Romčevića zasnovan na njegovom tekstu BROD LJUBAVI koji je
sa uspehom i to baš u Bajićevoj režiji, igran na sceni Zvezdara
teatra, zatim zbog, za naše uslove visokog budžeta i internacionalne
glumačke podele (jedan od glavnih junaka, Tim Sejfi, nesumnjiva je
evropska filmska zvezda, poznata po ulozi u Akinovom, Zlatnim
medvedom i Feliksom ovenčanom, GLAVOM KROZ ZID), a ne treba
zanemariti činjenicu, ni da je bilo zanimljivo videti kako će Darko
Bajić, posle sedmogodišnje filmske pauze, preneti na platno nešto
što je već sa uspehom režirao u pozorištu (tu priliku propustio je
pre sedamnaest godina kada je, po tekstu Radoslava Pavlovića MALA,
takođe na sceni Zvezdara teatra režirao više nego uspešnu pozorišnu
predstavu koju je kasnije ekranizovao Predrag Antonijević)..   |
|
|
|
|
 |
|
BORISLAV
ANĐELIĆ O FILMU "MARADONA" EMIRA KUSTURICE.
Dugometražni dokumentarni film Emira Kusturice o legendarnom, mnogi
kažu, “najboljem fudbaleru svih vremena”, Dijegu Armandu Maradoni,
koga u njegovoj domovini jednostavno zovu Bog, predstavlja
višestruki doživljaj. Reč je o gotovo ritualnom slavlju umetnosti
fudbala i filma. Prema scenariju i u režiji Emira Kusturice
“Maradona” je rađen u vidu mozaične strukture, različitih,
slojevitih priča, koje se tokom filma prožimaju međusobno, tvoreći
provokativnu i inspirativnu celinu. O čemu se radi kada je reč o
autorskom postupku u ovom filmu naznačeno je već u uvodnim scenama,
kada Nele Karajlić iz “Zabranjenog pušenja” predstavlja Kusturicu
kao “Maradonu filma”. Zato u originalu film i nosi naslov “Maradona
po Kusturici”, jer je ovo priča o Maradoni viđena očima Kusturice..   |
|
|
|
|
 |
|
ITALIJANSKI FILMOVI "GOMORA" MATEA
GARONEA I "DIV" PAOLA SORENTINA, NAJBOLJI FILMOVI
37. BEOGRADSKOG FESTA.
Žiri kritike FIPRESCI Srbija
37.
Međunarodnog filmskog festivala - FEST
'09, koji je održan od 20. februara do
1. marta 2009. godine u Beogradu
u sastavu: Borislav Anđelić (predsednik žirija, Večernje novosti),
Dinko Tucaković (Kinoteka) i Milan Nikodijević (slobodni novinar),
nagradu FIPRESCI za NAJBOLJI FILM FEST-a dodelio je ravnopravno
(ex-aequo) italijanskim filmovima „GOMORA“ Matea Garonea i
"DIV" Paola Sorentina.
Nagradu je na završnoj konferenciji FEST-a
u ime reditelja filmova primila direktorka Italijanskog
kulturnog centra u Beogradu Dr ALESANDRA BERTINI MALGARINI
koju joj je
uručio predsednik žirija Borislav Anđelić.
Pogledajte detaljne
izveštaje članova ovogodišnjeg žirija i fotografije sa dodele nagrada..   |
|
|
|
|


 |
|
DODELJENE GODIŠNJE FILMSKE NAGRADE "FIPRESCI SRBIJA" U KINOTECI.
Nagrade FIPRESCI
za 2008.
svečano su uručene 29. Januara 2009. godine u dvorani Kinoteke dobitnicima u
deset filmskih kategorija. Glasovima filmskih kritičara najviše
nagrada osvojio je film "TURNEJA" reditelja Gorana
Markovića u produkciji "Testament filma" i to nagrade
FIPRESCI za najbolji film, najboljeg reditelja,
scenario, muziku i montažu. Film "Čarlston za
Ognjenku" osvojio je 2 nagrade i to za fotografiju i
scenografiju. Glumicom godine u 2008-oj proglašena je
Anica Dobra dok je najbolju mušku ulogu ostvario Miloš
Vlalukin. Najbolji strani film u 2008-oj bio je "4 meseca, 3
nedelje i 2 dana" u distribuciji Sinears-a. Nagrada za životno delo dodeljena je posthumno našem nedavno
preminulom novinaru i filmskom kritičaru Bogdanu Tirnaniću,
koju je primila njegova supruga Dara Džokić. Pozdravni govor održao
je Ministar kulture gospodin Nebojša Bradić a ceremoniji je
prisustvovala većina dobitnika godišnjih nagrada.
Pogledajte
eksluzivne fotografije i detaljni izveštaj sa svečane dodele nagrada..   |
|
|
|
|
 |
|
ODLAZAK
LEGENDE FESTA.
"TUMAČ
FILMSKIH SNOVA".
In memoriam MILUTIN ČOLIĆ (1919 - 2009).
Retko kada se, kao u slučaju Milutina Čolića, život I filmski snovi
prepliću na takav način, da je teško razlučiti šta je stvarno a šta
deo iluzija koje tvori film. A upravo se to desilo. Nekoliko dana po
otvaranju, omiljenog sastajališta ljubitelja filma, Beogradskog
međunarodnog filmskog festivala, poznatijeg kao FEST i dan uoči
dodele Oskara, čije je filmove tokom svoje duge tradicije FEST
uredno promovisao, sa životne scene otišao je tvorac FEST-a i jedan
od njegovih osnivača, dugogodisnji filmski kritičar “Politike”
Milutin Čolić. Za prijatelje i kolege Čolke, kako se i sam nekada
predstavljao, pripada prvom ešalonu posleratnih vrhunskih filmskih
novinara i profesionalaca koji su svojim radom stvarali istoriju
novijeg srpskog i jugoslovenskog filma..
   |
|
|
|
|
 |
|
IVAN KARL O FILMU "OPERACIJA
VALKIRA" DEJVIDA SINGERA.
Kontraverzni prevrat u pokušaju, najpoznatiji od 15 nemačkih planova
da se likvidira Hitler je do sada bio ekranizovan uglavnom kao
sporedni segment igranih serija čija je tema II svetski rat (“Rat i
sećanje” sa Robertom Mičamom), a najrecentnije kao celovečernji TV
film iz 2004. “Štaufenberg” u kome je naslovnu ulogu tumačio
Sebastijan Koh (“Život drugih”). Ideja za prvu holivudsku bioskopsku
adaptaciju potekla je od Toma Kruza koji je proučivši fotografiju
pukovnika Staufenbega pronašao izvesne fizičke sličnosti sa svojim
odrazom u ogledalu. Da li je u svemu video i novu priliku za ulazak
u uži izbor za glumačkog Oskara (u prethodna tri puta nije izvučena
koverta sa njegovim imenom) nije poznato, mada ako i jeste ta
očekivanja su se u međuvremenu izjalovila. Priča počinje beleškama
iz Staufenbergovog dnevnika u kojima iznosi razočaranja i neslaganja
sa Hitlerovom politikom, progonom Jevreja i vođenjem rata koji će na
kraju uništiti Nemačku..   |
|
|
|
|

|
|
BORISLAV ANĐELIĆ:
59. FILMSKI FESTIVAL U
BERLINU - "TRIJUMF KLAUDIJE LJOSE".
Ove godine nije bilo srpskog filma na festivalu u Berlinu. Osim
učešća dvoje dipolomiranih reditelja, Mile Turajlić i Gorana
Stankovića, u kampu talenata, nigde nas nije bilo. Nastup
Filmskog Centra Srbije u okviru Prodaje je bio više nego
skroman. Dve predviđene propagandne projekcije kompilacije
trejlera filmova iz novije produkcije naših filmova teško da će
ostaviti bilo kakvog traga i doprineti afirmaciji savremenog
srpskog filma na ugledmoj berlinskoj manifestaciji ali kako to
biva u životu, i kada nas nema, ima nas. Prvi dani u Berlinu
protekli su u znaku Srba i tematika sa naših prostora, na žalost, sa
negativnim konotacijama po nas i udarcima ispod pojasa u svakom
pogledu.Tako se nekadašnja manekenka, koja se afirmisala u Americi,
Dankinja Rie Rasmuzen, uz podršku Lika Besona kao producenta, koja
uzgred veoma podseća na Milu Jovović, odvažila da u filmu" Ljudski
zoološki vrt," svom prvencu u kome se reditelj, scenarista i glavna
glumica, ničim izazvana potrudila da se pozabavi Srbijom i nama
uopšte..   |
|
|
|
|

|
|
DINKO TUCAKOVIĆ:
59. FILMSKI FESTIVAL U
BERLINU - "JEDNA BERLINSKA ZIMA".
Filozofija "crvenog tepiha" i visoke mode polagano ali sigurno
ubija velike svetske festivale. U kombinaciji sa recesijom čitava
stvar dobija još groteskniju dimenziju. Jer dok velike zvezde govore
o gladnima u Africi i antiglobalizaciji u isto vreme propagiraju
vrhunske modne svetske brendove. Zato se ovaj tekst i neće baviti
glavnim programom, koja je žalosna refleksija ovog fenomena, nego
pratećim programima, koji ipak provedene dane na ovom festivalu ne
čine besmislenim. Iako su naslove u glavnom programu potpisali neka
od najvećih imena savremenog filma, kao Vajda (Vazda), Angelopulos
(Angelopoulos) ili mnogo mlađ a ništa manje poznt,i Tikver (Tykwer),
utisak je većina ovih filmova nastaje kao posledica međunarodnih
ekonomskih pregovora producenata i advokata, nego li kao želja ili
vizija autora koji vstu želi da podari parče umetnosti, ili kako bi
to rekao Džon Ford (John Ford) da prenese poruku, mada je stari
filmadžija to isključivo radio služeči se uslugama pošte..   |
|
|
|
|

|
|
DODELJENO
UKUPNO 12 FIPRESCI NAGRADA U 2008. GODINI NA FILMSKIM FESTIVALIMA
ŠIROM SRBIJE.
FIPRESCI Srbija tokom cele godine učestvuje na svim domaćim
filmskim festivalima. U protekloj 2008. godini FIPRESCI nagrade su
dodeljene na 36. FEST-u, 55. Beogradskom festivalu
dokumentarnog i kratkometražnog filma, Festivalu "Cinema
City" u Novom Sadu, Sopotskom festivalu, 15. Palićkom
festivalu evropskog filma, 32. Festivalu filmskog scenarija u
Vrnjačkoj Banji, 43. Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu
i na 14. festivalu autorskog filma u Beogradu. Naši članovi
žirija kritike dodelili su u 2008. godini ukupno 12 FIPRESCI
nagrada i sve su svečano uručene dobitnicima. O svim nagradama
kroz naše festivalske izveštaje javnost je redovno obaveštavana.
Detaljnije..   |
|
|
|
|
 |
|
ODLAZAK BOGDANA TIRNANIĆA. Jedan od najznačajnijih i
najuticajnijih filmskih kritičara Srbije i Evrope, Bogdan Tirnanić
Tirke (Beograd 14.09.1941.), preminuo je u Beogradu 16.01.2009.
Akter svih najznačjanijih dešavanja u srpskoj i ex-yu
kinematografiji. Publicista, esejista, kolumnista, ... Jedinstven po
stilu, iznedrio celu generaciju poštovalaca u aktuelnoj srpskoj
kritici. Novinar NIN-a, POLITIKE, BORBE, Dnevnog Telegrafa...
Dobitnik svih važnijih nagrada u novinarstvu. Autor više knjiga.
Protagonista kultnog filma RANI RADOVI i nezaboravnih epizoda u
ostvarenjima CRNI BOMBARDER i DEČKO KOJI OBEĆAVA. Boem. Zvezdaš.
Beograđanin. Jedan od osnivača FIPRESCI SRBIJA i Društva filmskih
kritičara Beoograda (DFKB) i njegov predsednik.
Ove godine FIPRESCI SRBIJA mu je dodelio nagradu za životno delo
koja je bilo planirano da bude uručena 29.01.2009. u Muzeju
jugoslovenske kinoteke u 12.00. Članstvo je glasalo jednoglasno za
ovaj predlog. Nagrada mu je nažalost dodeljena posthumno.
FIPRESCI SRBIJA. |
|
|
|
|
|

|
|
ARHIVA: Festivalski izveštaji, tekstovi, vesti..
:
Januar 2006
-
Jun 2008.
233 članaka..
  
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|